subota, 20. studenoga 2010.

Dabar

Ispod Artičkih visova imaju mirne rečice i potoci koji prolaze kroz šume topola i vrba.Tu postoji jedna neobična grupa životinja koja neumorno majstoriše i ona se zove dabar.On obara drveće,gradi brane,kanale i on tako dovodi do niza promjena koje utječu na život ostalih životinja i biljaka koje se nalaze u okolini.
Dabar ima svoj jaz i to je tvrdjava bez koje dabar nebi mogao opstati.On se kreće polako gegajući,debel je i spor, i kao takav liči na bodljikavo prase.
Da dabar nema svoje bodlje,on bi bio lak plijen za vukove,kojote,medvjede,pume,risove,ali one ga štite od ovih napasnih životinja.Njegovo svo se oružije za odbranu su izvanredni zubi,ali i nji može koristiti samo kod životinja koje su manje od njega.On svojim glasom ne može prestrašiti ni jednu životinju.Noge mu služe za neprestano trčkaranje,i on se vrlo sporo penje uz drvo, i zato on nebi mogao preživjeti bez svog jaza.Kada se pojavi opasnost dabar zaroni u vodu,i on zaronjen u vodi može da preživi i cijelu zimu ne izlazeći više nijednoj opasnosti.Dok je dabar u vodi cijelo vreme diše vazduh i živi kao kopnena životinja.Dabar mora imati preko cijele godine dovoljno drveća.
Među prvim drvećem mu dolazi u obzir jasika i topola,ali koristi i crvrni javor,bukvu,vrbu,divlju trešnju i brezu.U većini jazova voda veoma opadne za vrema suša i ponekad je toliko plitka da se preko zime sasvim smrzne inijedna životinja koja udiše vazduh ne može živjeti pod ledom.Zato dabar uvjek gradi jaz koji ce biti dubok oko jednog metra.On sebi podešava uslove za život tako što branama zaustavlja potoke koji protiču pored njegovog stanovišta.


utorak, 9. studenoga 2010.

Morž

Morž živi na Antartiku.Morž je toplokrvna životinja sa kopna,koja se  u pradavna vremena pretvorila u morske stanovnike.
Ima četiri noge i na svakoj ima po pet prstiju.Da bi sjeo mora da savije prednje noge napred,izvali se na bedra i isprži prednje peraje i zatim se nagne na njih.
On ima dva velika očnjaka od pola do metar duga.Oči su mu sitne i zajedno sa nozdrvama su  potisnute na vrh glave.
Njuška im je široka i  na njoj se nalaze duge bijele bodljike.
Tijelo im je gotovo bez dlake,a koža im ima ružni ogromni nabor.


Ova životinja je jedna od najružnijih životinja na Zemlji.On svoje visoke kljove upotrebljava sa puno energije.Kada je gladan on duboko udahne vazduh,a zatim zaroni na dubinu od 20-100m i na dnu mora on dubi na svojim kljovama koje drži u horizontalnom položaju i grabu po dnu da bi našao hranu.On se hrani mekušcima,puževima,morskim zvjezdama,ježevima.
Prednje peraje su mu kratke,i njima nemože prinositi i stavljati hranu u usta.Zato morž nakupi hranu na svoje kljove i jede pomažući se sa bodljama koje ima na njušci.
 Morževi u vodi plove pojedinačno,a kada se nalaze na ledenim santama ili na stjenama na kojim spavaju,tada se okupljaju u krda.Na santi leda se ponekad nalazi pedesetak morževa,a ponekad i ekoliko stotina i tada snta leda liči kao da je ugljom natovarena.Oni kada spavaju mogu proći i do pedeset milj na santi leda.
Dok spavaju uvjek bude neki morž na straži i oni se smjenjuju zbog straha od polarnog medvjeda ili kita ubojice.Tako je među gomilom ležećih morževa uvjek jedna glava uzdignuta i na oprezu.
Ako se pojavi nešto sumljivo morž počne bauljati preko talasa sve dok ne skoči u vodu i tako neprobudi ostale,koji se takođe počnu bacati u more.
Morž je težak jednu tonu,a neki i više i oni dok klize po santi gnječe sve pod sobom,tako da može lagano izravnati ledeni splav.Kada se to dogodi gomila morževa se odjednom nađe u moru uz ogroman pljusak.